Francuska

Article on other languages:

Republika Francuska
République Française
Zastava Francuske Grb Francuske
(Zastava) (Grb)
Republika Francuska u svijetu.
Službeni jezik francuski
Glavni grad Pariz
Predsjednik Nicolas Sarkozy
Premijer François Fillon
Površina
 - Ukupno
 - % vode
40. na svijetu
674,843
0.26%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
20. na svijetu
63,044,000
111/km²
Nezavisnost 843. (prema Verdunskom sporazumu)
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Državna himna "La Marseillaise" ("Marseljeza")
Internetski nastavak .fr
Pozivni broj +33

Republika Francuska je država u zapadnoj Evropi. Graniči se sa Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španijom. Francuska je članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, grupe G8 i osnivač Evropske ekonomske zajednice, današnje Evropske unije.

Sadržaj

Historija

Info
Glavni članak: Historija Francuske

Granice današnje Francuske podudaraju se s drevnom Galijom, koju su nastanjivali Gali, keltski narod. Galiju su osvojili Rimljani u 1. vijeku pr. n. e., pa su Gali usvojili romanski jezik i kulturu. Kršćanstvo se ukorijenilo u Galiji u 2. i 3. vijeku naše ere. Istočne granice Galije uz Rajnu osvojila su germanska plemena u 4. vijeku, prvenstveno Franci, od kojih dolazi staro ime zemlje, "Francie".

Iako se osnivanje francuskog kraljevstva obično smješta u 5. vijek, Francuska se kao zasebna zemlja prepoznaje od 9. vijeka, kad se franačko kraljevstvo Karla Velikog podijelilo na istočni i zapadni dio. Istočni dio je bio začetak današnje Njemačke, a zapadni Francuske.

Nasljednici Karla Velikog vladali su Francuskom do 987. godine, kad je vojvoda Hugo Kapetović okrunjen za kralja Francuske. Na prijestolju su se u sljedećih osamsto godina izmijenile tri dinastije: Capet, Valois i Bourbon. Kraljevstvo je ukinuto 1792. godine, kad je Francuska revolucija (započeta 1789.) uspostavila republiku.

U napoleonskim ratovima (1803-1815.) Francuska je osvojila veći dio Evrope i postala carstvo, ali zatim je vraćena u stare granice. U 19. vijeku su se izmjenjivala razna državna uređenja, da bi se od Francusko-pruskog rata (1870.) ustalila republika.

Francuska je tokom 19. i 20. vijeka izgubila brojne kolonije, bogatstvo i vodeći položaj među državama svijeta. U Prvom i Drugom svjetskom ratu bila je na strani pobjednika. Od 1958. godine Francuska je stabilna predsjednička demokratija poznata kao Peta Republika.

Poslijeratno zbližavanje Francuske i Njemačke bilo je ključno za ekonomsku integraciju Evrope, pa je u januaru 1999. godine uveden euro. Danas se Francuska zalaže za još veće političko, vojno i sigurnosno ujedinjenje Evrope.

Napoleon Bonaparte, francuski vojskovođa, konzul i car

Francuska je jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Vlada

Ustav Francuske usvojen je općim referendumom 28. maja 1958. godine. Dao je mnogo veće ovlasti izvršnoj vlasti u odnosu na Parlament. Predsjednik se direktno bira na pet godina. Predsjednik imenuje predsjednika vlade, predsjeda kabinetom, zapovijeda oružanim snagama i sklapa državne sporazume.

Assemblée Nationale (Francuski parlament) je glavno zakonodavno tijelo. Svi se zastupnici direktno biraju na pet godina. Postoji i Senat, gdje senatore bira izborni odbor na devet godina, a svake tri godine bira se jedna trećina Senata. Senat ima ograničene zakonodavne ovlasti, a u slučaju neslaganja između dva doma, Parlament ima posljednju riječ. Vlada ima jak uticaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta.

Obrazovanje

Kao i u skoro svim ostalim evropskim zemljama školovanje je obavezno. Djeca mogu pohađati nastavu u školama, kod kuće ili učiti samostalno. Za sada ima oko 10.000 djece i mladih koja ne pohađaju ni jedan od navedenih vidova nastave. Školstvo Francuske podijeljeno je na predškolsko (Maternelle), osnovnu školu (école élémentaire), ostale škole (collège, lycée), srednju školu i fakultet.

Političke podjele

Francuska ima 26 regija (régions, jednina région):

Podjela Francuske
Podjela Francuske, Kontinentalna Francuska i prekomorski departmani

Pokrajine se zatim dijele na sto departmana (départements), koji se opet dijele na 342 okruga (arrondissements). Osim toga, Francuska ima i dva teritorijalna kolektiva (Mayotte, Sveti Petar i Mikelon) i četiri prekomorske zemlje i teritorija (Francuska Polinezija, Francuski južni i antarktički teritoriji, Nova Kaledonija, Wallis i Futuna).

Francuska kontrolira i brojna ostrvca u Indijskom i Tihom okeanu, uključujući Bassas da India, ostrvo Clipperton, ostrvo Europa, ostrvo Glorioso, ostrvo Juan de Nova, ostrvo Tromelin.

Geografija

Pirineji, planinski vijenac na jugu Francuske
Francuski senat
Pariz, glavni grad Francuske
Vinogradi u Francuskoj
Ajfelov toranj - simbol Francuske

Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na sjeveru i zapadu, gdje Francusku oplakuje Sjeverno more i Atlantski okean, do gorskih lanaca na jugu (Pirineji) i jugoistoku (Alpe). Najviši vrh je Mont Blanc (4810 m) na Alpama, ujedno i najviši vrh Evrope.

Između tih ekstrema nalaze se gorja Massif Central i planine Vosges, kao i široka poriječja Loire, Rone, Garonne i Seine.

Veći i važniji gradovi su: Lyon, Marseille , Bordeaux, Toulouse, Strasbourg, Nizza, Nantes, Lille, Orleans i drugi.

Privreda

Francuska ekonomija se sastoji od razvijenog privatnog poduzetništva i znatnog ali opadajućeg državnog vlasništva. Velike površine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije učinile su Francusku vodećom poljoprivrednom silom Zapadne Evrope.

Vlada i dalje vrši znatan uticaj na ključne segmente infrastrukture. Ima većinsko vlasništvo u željezničkim, energetskim, zrakoplovnim i telekomunikacijskim tvrtkama. Od početka 1990-ih država postupno prodaje svoje udjele u France Telecom, Air France i osiguravajućim, bankovnim i vojnim segmentima.

Francuska je zajedno s 11 drugih članica Evropske Unije uvela euro 1. januara 1999. godine. Euro je početkom 2002. godine posve zamijenio francuski franak.

Stanovništvo

Tri četvrtine stanovništva Francuske žive u gradovima.

Velika većina stanovnika su Francuzi. Domorodačke manjine su Flamanci na krajnjem sjeveru, Bretonci u Bretanji, Baskijci na jugozapadu, Katalonci na istočnim Pirenejima, Elzašani u Elzasu i Korzikanci na Korzici.

Ne znaju se tačni podaci o manjinama, jer je pojam "etnička manjina" gotovo nepoznat u Francuskoj. Naime, još od Francuske revolucije država primjenjuje "zakon tla" (droit du sol), koji kaže da su prebivalište i etnički identitet nerazdvojni, tj. onaj ko živi u Francuskoj automatski je Francuz. Etničke manjine su kroz historiju asimilirane na sve načine, i to vrlo uspješno. Tek je nedavno, i to pod pritiskom Evropske Unije, Francuska dala važnija prava etničkim manjinama.

Službeni jezik je francuski, ali postoji više lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korzički, flamanski, njemački (elzaški), okcitanski. Francuska vlada i školstvo tek su odnedavno dopustili njihovo korištenje. Regionalni se jezici danas uče u nekim školama, ali francuski ostaje jedini službeni jezik, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini.

Glavna vjera u Francuskoj je katoličanstvo. Više od 80% stanovnika se izjašnjava kao katolici, ali to je zapravo samo tradicionalna vjerska pripadnost, jer najveći dio ljudi uopće ne drži katoličkih obreda, s obzirom da je Francuska još od Francuske revolucije vrlo svjetovna zemlja. Ipak, ona sadrži Lourdes, možda najslavnije katoličko mjesto hodočašća na svijetu.

Islam se u zadnjih pedeset godina jako proširio Francuskom zbog muslimanskih doseljenika iz bivših kolonija u sjevernoj Africi. Danas oko 9% stanovništva Francuske prakticira islam.

Protestantizam se znatno smanjio nakon progona u 16. i 17. vijeku, pa protestanti danas čine samo 2% stanovništva.

Jevreji čine samo 1% stanovništva, ali to je čak jedna trećina ukupnog broja Jevreja u Evropi. Jevrejska je zajednica oduvijek igrala vrlo važnu ulogu u Francuskoj, kako ekonomski tako i kulturno.

Kultura

Francuska je svijetu dala ogroman doprinos u kulturi. U 17. i 18. vijeku je njezin kulturni uticaj bio toliki da je francuski bio lingua franca Evrope, kao danas engleski.

Među nebrojenim velikanima i genijima, spomenimo samo nekolicinu:

Relevantni članci

Vanjski linkovi

Commons
Commons: Francuska
Wikicitat
Wikicitat: Francuska


Regije Francuske
Akvitanija | Auvergne | Donja Normandija | Bretanja | Burgundija | Centre | Champagne-Ardenne | Elzas | Franche-Comté | Francuska Gvajana | Gvadalupa | Gornja Normandija | Île-de-France | Korzika | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lotaringija | Martinique | Midi-Pyrénées | Nord-Pas-de-Calais | Pays de la Loire | Pikardija | Poitou-Charentes | Provence-Alpes-Côte d'Azur | Réunion | Rhône-Alpes



 
Evropska unija (EU)
Zastava Evropske unije

Države članice: Austrija | Belgija | Bugarska | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Holandija | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo

Države kandidati: Hrvatska | Makedonija | Turska

More about Francuska: ambasada francuska,

This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.